Pojam pasivna kuća označava vrhunski toplinski izoliran građevinski objekt u kojem nema potrebe za postojanjem ikakvih aktivnih sistema grijanja (grijaćih tijela).
Nužni uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi objekt bio svrstan u pasivne kuće su:
- perfektna toplinska izolacija podova, zidova i krovnih površina objekta
- nepostojanje tzv. „toplih mostova“;
- kompaktan, dobro „zabrtvljen“, tj. zatvoren objekt
- komforno provjetravanje
Ovaj standard proizlazi iz ekonomskog razmišljanja da je postojanje ijednog grijaćeg tijela suvišno, jer istovremeno postojeći sistem za dovod svježeg zraka unosi neophodnu toplinu.
Pritom minimalni gubici topline , nastali kroz provjetravanje, bivaju gotovo potpuno kompenzirani putem besplatnih tj. pasivnih energetskih doprinosa.
U pasivne energetske doprinose spadaju:
- korištenje sunčeve energije (kroz prozore i ostale transparentne površine na objektu)
- toplina prouzrokovana postojanjem električnog osvjetljenja i radom električnih uređaja
- tjelesna toplina ljudi koji borave u objektu
U pasivnim kućama je omogućena kontrolirana ventilacija prostorija izmjenom vanjskog i unutarnjeg zraka. Vanjske konstrukcije osiguravaju potpuno brtvljenje tako da zajedno formiraju vjetronepropusni plašt. Spojevi svih konstruktivnih elemenata i instalacijskih vodova moraju biti brižljivo izvedeni kako bi se ostvario potreban nivo vjetronepropusnosti. Time se izbjegava pojava propuha i gubitak energije ali se i zbog smanjenog unosa vlage u konstrukcije smanjuje mogućnost nastanka oštećenja na konstruktivnim elementima zgrade.
Za razliku od običnih građevnih konstrukcija, pasivna kuća ne može se oblikovati pregradnjom i prilagodbom klasične kuće
Uz odvajanje toplinskih zona kuće (pametan raspored prostorija), gdje su one najtoplije izložene najvećoj sunčevoj svjetlosti , kuća ima i poseban sustav prozračivanja. Za opskrbu svježim zrakom brine se sustav kontrolirane ventilacije koji putem izmjene topline, gdje izlazni i potrošeni zrak iz unutrašnjosti na višoj temperaturi može prenijeti i do 80% svoje topline na ulazni zrak.
Objekti niskoenergetske potrošnje (pa tako i pasivna kuća, kao najekstremniji predstavnik takvih objekata) nisu danas više nikakva novina u zemljama zapadne hemisfere.